Show Less
Restricted access

Slavische Geisteskultur: Ethnolinguistische und philologische Forschungen. Teil 2

Zum 90. Geburtstag von N.I. Tolstoj

Series:

Edited By Anatolij A. Alekseev, Nikolaj P. Antropov, Anna Kretschmer, Fedor B. Poljakov and Svetlana M. Tolstaja

Der zweite Band der Wiener Konferenz (2013) anlässlich des 90. Geburtstages von Nikita Il’ič Tolstoj († 1996) zur traditionellen Volkskultur und zur Sprachgeschichte der Slavia Orthodoxa, den beiden Hauptsträngen der Forschungsarbeit des bedeutenden Moskauer Philologen, enthält die sprachgeschichtlichen Beiträge seiner Kollegen, Mitarbeiter und Schüler. Die versammelten Beiträge dieses Bandes sind in slavischen Sprachen verfasst.


Второй том конференции в Вене (2013 г.), приуроченной к 90-летию со дня рождения Н. И. Толстого († 1996) и посвященной традиционной народной культуре славян и языковой истории Slavia Orthodoxa, двум главным направлениям исследований выдающегося московского фи- лолога, включает в себя работы его коллег, сотрудников и учеников по вопросам языковой истории.

Show Summary Details
Restricted access

Virna Karlić (Zagreb) - O pridjevskom vidu u slavenosrpskom jeziku

Extract

| 59 →

Virna Karlić (Zagreb)

O pridjevskom vidu u slavenosrpskom jeziku

Rad se bavi gramatičkom kategorijom pridjevskog vida u slavenosrpskom jeziku. U uvodnim poglavljima prikazuju se glavna obilježja slavenosrpskog jezika te opća morfološka i funkcionalna svojstva gramatičke kategorije pridjevskog vida, kao i njezin odnos sa semantičko-pragmatičkom kategorijom određenosti i neodređenosti. U središnjem dijelu rada prezentiraju se rezultati analize korpusa izabranih tekstova, koja je provedena s ciljem određivanja funkcionalnih aspekata upotrebe dugih i kratkih pridjevskih formi u slavenosrpskom jeziku. Na osnovi obrazaca njihove distribucije utvrđenih korpusnom analizom, u završnom dijelu rada raspravlja se o semantičko-pragmatičkim obilježjima kategorije pridjevskog vida u slavenosrpskom jeziku te se u konačnici pokušava odgovoriti na pitanje posjeduje li taj jezik gramatičku kategoriju određenosti i neodređenosti.

1. Slavenosrpski književni jezik

Slavenosrpski jezik nastao je u drugoj polovici 18. stoljeća uslijed kulturne djelatnosti Srba koji su se nakon Velike Seobe (1690) naselili na području južne Ugarske u Habzburškoj Monarhiji. Taj je period obilježen vrlo kompleksnom političkom, kulturnom, a time i sociolingvističkom situacijom, koja je 30-ih godina 18. stoljeća rezultirala potiskivanjem srpske te uvođenjem ruske redakcije staroslavenskog kao književnog jezika. Tako je diglosija (koja je obilježavala povijest srpskog jezika od samih početaka pismenosti) u to vrijeme počela prerastati u jezični pluralizam (Суботић 2006: 19), što je...

You are not authenticated to view the full text of this chapter or article.

This site requires a subscription or purchase to access the full text of books or journals.

Do you have any questions? Contact us.

Or login to access all content.