Loading...

Ka Lei Haole Ma Hope o ka La¯hui a me ka Noho Ali‘i o Hawai‘i A Lei of Haole, the Garland of Whites in Support of the Nation and the Throne of Hawai‘i

by Niklaus R. Schweizer (Author)
©2026 Monographs 258 Pages

Summary

Hawai‘i is often seen as a paradise for surfing and golfing today, but it was once a proud native kingdom with international connections. In the late 19th century, it experienced a turbulent history unknown to most. Ka Lei Haole Ma Hope o ka La¯hui a me ka Noho Ali‘i o Hawai‘i and its English version, A Lei of Haole, the Garland of Whites in Support of the Nation and the Throne of Hawai‘i, show that many Caucasians (Haole) supported independence and a strong monarchy, just like most Hawaiians. These texts highlight non-Hawaiian supporters of the Kingdom, from ‘Olohana (John Young) to Senator Richard F. Pettigrew and President Grover Cleveland.
The two versions fulfill a need in Hawai‘i’s educational institutions, from kula kaiapuni (immersion schools), charter schools, and public and private schools, to the University of Hawai‘i, a “Native Hawaiian Place of Learning.” The book’s content reaches far beyond the Islands and, in our tumultuous times, is relevant to the entire globe.

Table Of Contents

  • ʻAoʻao uhi / Cover Page
  • ʻAoʻao Halftitle / Halftitle Page
  • ʻAoʻao poʻo inoa / Title Page
  • Palapala kope / Copyright Page
  • Hoʻolauna / Introduction
  • ʻIkepili / Contents
  • Part I
  • Ka Lei Haole Kūpaʻa Mahope o ka Lāhui a me ka Noho Ali‘i o Hawaiʻi
  • ʻŌlelo Hoʻākaaka Mua
  • Mokuna 1 ʻO ‘Olohana (John Young), 1743?–1835, ka Haole o ka Naʻi Aupuni, Kamehameha I
  • Mokuna 2 ʻO Kamiko (Adelbert von Chamisso), 1781–1831, he Haku Mele a he Kanaka Akeakamai Kaulana nō
  • Mokuna 3 ‘O Makua Laiana (Lorenzo Lyons), 1807–1881, ka Poʻokela o ka Pōʻai Mikionali
  • Mokuna 4 ‘O Sir George Simpson, 1792?–1860, he Kiaʻāina o ka ‘Oihana Kālepa Hudson‘s Bay (Hudson‘s Bay Company) ma Amelika Ākau Pelekane
  • Mokuna 5 ʻO Hanalē Hakapila (Heinrich Hackfeld), 1815–1887, he Kālepa Hanohana no Kelemānia mai
  • Mokuna 6 ‘O Paulo Isenabaga (Paul Isenberg), 1837–1903, ka “Master Planter” Kelemānia a he Kalaiʻāina Noʻeau
  • Mokuna 7 ‘O ‘Alapeka Lumena (Albert Loomens), he Belegiuma Wiwo‘ole
  • Mokuna 8 ‘O Helēmana A.Wilimana (Hermann A. Widemann), 1822–1899, he Kelemānia Koʻikoʻi
  • Mokuna 9 ʻO Paulo Numana (Paul Neumann), 1838–1901, he Loio ‘Ahikananā Iudaio no Kelemānia mai
  • Mokuna 10 ʻO Kale Tomasu Kulika (Charles Thomas Gulick), 1841–1897, he Kāne Kupaʻa ma hope o ka Noho Ali‘i
  • Mokuna 11 ‘O Stephen Grover Cleveland, Pelekikena o Amelikahuipūʻia ma nā M.H. 1885–1889, a me nā M.H.1893–1897
  • Mokuna 12 ‘O Richard Franklin Pettigrew, 1844–1926, he Kenekoa Wiwoʻole o ka Mokuʻāina o South Dakota
  • Nā Puke (A Selected Bibliography)
  • Nā Mo‘olelo Aupuni
  • Nā Nūpepa
  • Papa Hō‘ike (‘Index’)
  • Nā Ki‘i
  • Part II
  • A Lei of Haole, the Garland of Whites in Support of the Nation and the Throne of Hawaiʻi
  • Preface
  • Chapter 1 ‘Olohana (John Young), 1743?–1835, the Haole of Kamehameha I, the Conqueror of the Islands
  • Chapter 2 Adelbert von Chamisso (ʻo Kamiko), 1781–1838, a Famous Poet and Scientist
  • Chapter 3 Makua Laiana (Lorenzo Lyons), 1807–1881, a Shining Star among the Circle of Missionaries
  • Chapter 4 Sir George Simpson, 1792?–1860, Governor of the Hudson‘s Bay Company in British North America
  • Chapter 5 Heinrich Hackfeld (ʻo Hanalē Hakapila) a Prominent Businessman from Germany
  • Chapter 6 Paul Isenberg (ʻo Paulo Isenabaga), 1837–1903, the “Master Planter” from Germany and Accomplished Statesman
  • Chapter 7 Albert Loomens (ʻo ʻAlapeka Lumena), a Fearless Belgian
  • Chapter 8 Hermann A. Widemann (‘o Helēmana A. Wilimana), 1822–1899, an Outstanding German
  • Chapter 9 Paul Neumann (‘o Paulo Numana), 1838–1901, a Distinguished Jewish Lawyer from Germany
  • Chapter 10 Charles Thomas Gulick (‘o Kale T. Kulika), 1841–1897, a Steadfast Supporter of the Throne
  • Chapter 11 Stephen Grover Cleveland, President of the United States of America, 1885–1889, and 1893–1897
  • Chapter 12 Richard Franklin Pettigrew, 1844–1926, a Courageous Senator from the State of South Dakota
  • A Selected Bibliography
  • Government Sources and International Organization
  • Newspapers and Periodicals
  • Index

Ka Lei Haole Kūpaʻa Mahope o ka Lāhui a me ka Noho Ali‘i o Hawaiʻi

I could not turn back the time for the political change, but there is still time to save our heritage. You must remember never to cease to act because you fear you may fail. The way to lose any earthly kingdom is to be inflexible, intolerant, and prejudicial. Another way is to be too flexible, tolerant of too many wrongs and without judgement at all. It is razor‘s edge. It is the width of a blade of pili grass. To gain the kingdom of heaven is to hear what is not said, so see what cannot be seen, and to know the unknowable – that is Aloha. All things in this world are two, in heaven there is but One.1

Liliʻuokalani, M.H. 1917

ʻŌlelo Hoʻākaaka Mua

E ka Mea Heluhelu hiwahiwa o kēiā wahi puke, ua noʻonoʻo au no kekahi manawa e hoʻopuka i kekahi moʻolelo e pili ana i ka poʻe haole i kākoʻo ai i ke Aupuni Mōʻī o Hawaiʻi mai ka wā o ka Naʻi Aupuni Kamehameha I i ka manawa kūpikipikiʻō o ka hopena o ka noho aliʻi ʻana o ka Mōʻī Kalākaua a me na makahiki pīhoihoi o ka Mōʻīwahine Liliʻuokalani, kēlā mau makahiki weliweli a me mapuana loa, nā makahiki 1887–1898. ʻO ka wā o ke Kumukānawai ‘Ēlau Pū ma ka M. H. 1887 kēlā; ʻo ka haunaele o Lopaka Wilikoki (Robert. Wilcox) i ka M.H.1889; ‘o ka Ho‘okahuli‘ia ‘ana o Liliʻuokalani i ka M.H.1893; ʻo ke kūʻē‘ ana a nā kānaka i ke kiolaʻia ‘ana o ka lāhui i loko o nā luapele ʻenaʻena o ka ho‘ohui‘āina‘ìa me Amelikahuipū‘ia; ‘o ke Kaua Kūloko i ka M.H. 1895 ma Waikīkī, ma Lē‘hi, ma ke ‘one o Ka‘alawai, ma ke Alanui Wai‘alae, ma nā awāwa o Pālolo, Mānoa, Pauoa a Nuʻuanu. Eia ka manawa poina‘ole o nā hālāwai lehulehu ʻelua i ka M. H. 1897 a me ke kākau inoa ‘ana o nā kini i nā palapala ho‘opiʻi kū ‘ē; o ka ‘ae‘ole o ka ‘Aha Keneka o Amelikahuipū‘ia i ke ku‘ikāhi huiʻāina mawaena o ka Repubalika o Hawaiʻi a me Wakinekona, D.C., i nā makahiki 1897 a me 1898; o ka ‘Ōlelo Hoʻoholo Huiʻāina o ka ‘Aha ‘ōlelo Lunamaka`āinana a me ka ‘Aha Keneka o Amelika i ka M.H. 1898, ka “Joint Resolution”; a me o ka Ho‘ohui‘āina‘ia ʻana pono‘ole ma ka lā 12 o Aukake i ka M. H. 1898.

Ua loa‘a‘ole he mau moʻolelo nui e pili ana i ka poʻe haole i kūpaʻa mahope o ka Lāhui a me ke Aupuni Mōʻī, akā he nui nā moʻolelo ma ka ‘ōlelo Pelekane e pili ana i nā hahana a ka poʻe i kūʻē i ka Noho Aliʻi a me nā kānaka. No laila, ua hōʻea mai paha ka manawa no ka ho‘omana‘o ‘ana i kēlā mau haole makawiwoʻole a ikaika loa ma ko lākou kōkua ‘ana i nā hoaʻāina a me ko lākou poʻe aliʻi.

‘O wai la kēlā mau haole lokomaikaʻi? Aia he mau Pelekane kekahi, he mau Kelemānia kekahi, a ʻo kekahi mau kānaka he mau Amelika lākou, a me hoʻokahi kanaka kūpono loa he Belegiuma.

Ua loaʻa mai ka wā o ka pae ʻana o Kapena Kimo Kuke (Captain James Cook) ma Kaua‘i, ma ka lā 20 o Ianuali, M.H. 1778, i kēia wā o kākou nei he mau haole `olu`olu nō, me ka puʻuwai piha me ke aloha no nā kānaka, a aia he mau haole maikaʻiʻole i hōʻea mai ‘ai ma kēia mau ailana nani loa, kapa ʻia ‘o Ko Hawaiʻi Pae`Āina. Eia ma lalo ka mana`o a Kamuela Mānaiakalani Kamakau (Samuel M. Kamakau) i kākau ai ma ka M.H. 1868 e pili ‘ana i ka po`e haole ma Hawai`i nei:

Ua lehulehu ke ‘ano o nā haole i hiki mai i Hawaiʻi nei; he ‘ula‘ula, he ‘ele‘ele, a he ke‘oke‘o, a he po‘e na‘auao kekahi, a he po‘e na‘aupō kekahi po‘e. Ua holo mai kekahi po‘e ma ka ‘imi waiwai, a ma ke kālepa, a ma ka ho‘opukapuka, a ‘o kekahi po‘e, he po‘e pa‘ahana ma lalo o ka po‘e waiwai, a ‘o kekahi po‘e, ua mahuka mai no nā moku a noho ma Hawaiʻi nei. A ‘o kekahi po‘e, ua noho nō ma ka ho‘okipa ‘olu‘olu o nā ali‘i, a me nā kānaka, a ua lilo i po‘e punahele na keia lāhui kānaka, a ua make kupapa‘u ma lalo o nā ali‘i, a ua laha kā lākou mau mamo, a ua lilo i mau keiki no ke aupuni Hawaiʻi. ‘O kekahi po‘e, he po‘e ho‘omakauli‘i i ke aupuni, a ua lilo kekahi mau pono o ke aupuni Hawaiʻi, a e ho‘oha‘aha‘a ‘ia ana ka lāhui Hawaiʻi ma lalo o nā kapua‘i [o] lākou, a he po‘e ho‘okano ka nui o lākou, a he po‘e ho‘owahāwahā i ka lāhui Hawaiʻi.2

A ‘oia, pololei ko Kamakau manaʻo e pili ana i nā haole. No laila, e ka Mea Heluhelu hoʻoheno, ua waeʻia kekahi mau haole lokomaikaʻi he ʻumikūmāmālua ka huina e ka mea kākau o kēia wahi puke, mai ka wā o Kamehameha i ka hopena o ke kenekulia 19 a me ke kūpikipikiʻō weliweli o ka ho‘okahuliʻia ‘ana o ka Mō‘īwahine Liliʻuokalani a me kāna mau kuhina (‘cabinet ministers’).

A pehea la ka hahana ho‘oikaika o kēlā poʻe haole he mau ‘umikūmāmālua e ‘ike‘ia i ko mākou kulana i nā makahiki mua o ke kenekulia 21? Ua pau ko lākou mana, ua nalowale lākou? ‘A‘ole loa. E kau ko lākou mau mana‘o pono‘ī, ko lakou pōmaikaʻi, ko lākou makawiwo‘ole ma luna o mākou nei me ke ko‘oko‘o loa ‘ana i nā kānaka maoli a me ko lākou mau hoaloha mai nā lahui like‘ole mai i ka ho‘oikaika ‘ana i ke kūkulu hou ‘ana i ke Aupuni a me ka hō‘ala hou ‘ana i ka Lāhui a me nā mea Hawaiʻi a pau.

No ke aha la he mea nui ke kūlana kū‘oko‘a o kekahi lāhui liʻiliʻi e like me Hawaiʻi? Ua nīnau ‘o Lennart Meri i kēia nīnau, ka pelekikena mua o Ekokonia (Estonia) kū‘oko‘a hou ma hope o ka lilo ʻana o kona one hanau i ka ʻAhakūkāpū‘ia (Sowjet Union) no he mau makahiki he kanalima, nā m.h. 1940–1991, ‘O Ekokonia he ‘āina ‘ano li‘ili‘i ma ka hema o Finalania a ma ke komohana o Lukia. Ua nīnau ‘o Meri i kēia nīnau i loko o kekahi haʻi‘ōlelo ma ka ‘ōlelo Kelemānia i kapa ‘ia “Kleinheit verpflichtet, die Identität zu bewahren” (‘He Mea Pono no nā Lāhui Li‘ili‘i e Ho‘omau i ko Lākou ‘Ano o ka Noho ‘Ana’). Ua pane mai ‘o Meri iho no i kēia nīnau ko‘iko‘i penei:

Die Antwort ist einfach. Der Mensch ist sterblich. Für den Menschen ist der Gedanke unerträglich, er könnte der letzte Vertreter seines Volkes, seiner Sprache, seiner Lebensweise, seiner Gewohnheiten und Werturteile, seiner Geschichte, all seiner Vorfahren sein. Der Mensch lebt in seiner Kultur, er wird darin geboren und verlässt sie im Wissen, dass er durch sein Lebenswerk zu ihrer Unsterblichkeit beigetragen hat.3

Eia ma ka ‘ōlelo makuahine:

‘He mea paʻakiki‘ole ka pane. He mea e make ana ai ke kanaka. He mea kaumaha loa iā ia ka mana‘o, ‘o ia iho ka mea hope, a ua pau loa kona lāhui ‘ano noho ‘ana, kona mau mea ma‘a mau, kona mana‘o e pili ana i nā mea maika‘i a me nā mea maika‘i ’ole, kona mau mo‘olelo, kona mau kūpuna. Ke noho nei ke kanaka i loko o kona noho ’ana, ua hānau ’iao ia i loko o kēlā ‘ano, a e ha‘alele ana ‘o ia i kēia mau mea me ka ‘ike pa‘a ‘ana, ua ho‘oikaika ‘o ia i kēia mau mea ma muli o kona ola ‘ana, a e mau ana kēia mau mea no ka manawa pau ’ole.’4

Pololei ka mana‘o o ka Pelekikena Meri, a hoihoi loa kona haʻiʻōlelo e pili ana i nā lāhui liʻiliʻi wale a e pili ana i ko lākou noho ‘ana me ka waiwai nui no ka honua a pau. No laila, e ‘ìke pono kākou i kēlā po‘e nana i kupa`a ai me ke koʻikoʻi loa ma hope o ka Lāhui a me ke Aupuni Mō‘ī o Hawaiʻi, a e ho`omaka kākou me ka mo‘olelo o “Ka Haole o Kamehameha”, ʻo ‘Olohana (John Young.) noho`i.

Ka mea kākau, ma Honolulu nei, M.H. 2026

Mokuna 1 ʻO ‘Olohana (John Young), 1743?–1835, ka Haole o ka Naʻi Aupuni, Kamehameha I

He selamoku Pelekane ‘o John Young a ‘o kona kūlana he hope luna o ka wa‘apā (‘assistant boatswain’). Kaulana kona kāhea ‘ana “all hands on deck” me ka leo nui. No laila, ua kapa ʻia ʻo ia me ka ho‘ohālike ‘ano ho‘i ‘o “ ‘Olohana” e ka poʻe Hawai`i. Ua hānau ʻo ʻOlohana ma Lanekakile (Lancashire), Enelani, i ka M. H. 1743, paha ‘a‘ole paha, a ua hala ʻo ia i ka make ma ka lā 17 o Kekemapa, 1835. Kana‘iwakūmāmālua a keu ona makahiki i kēlā manawa.

Ua holo ‘o ‘Olohana i Hawaiʻi ma luna o ka moku Elenora a hiki pū kekahi moku kia ho‘okahi, kapa ʻia ‘o ka Fair American. ‘A‘ole he kanaka ‘ōpio ‘o ‘Olohana i kēlā manawa, he kanahākūmāmāhiku a keu ona makahiki. Aia ka Elenora mai Liwapula mai a ua hō‘ea kēia mau moku ‘elua ma Ko Hawaiʻi Pae ‘Āina i ka mālama o Pepeluali, M. H. 1790, a ua ka‘awale ka Elenora a me ka Fair American. Ua kaulana ka Elenora no ka “Luku o Olowalu”, ka “ ‘Olowalu Massacre”, ma Maui. Ma hope o kēlā mea weliweli a Kapena Simone Metcalfe i hana ai me ka pepehi ‘ana i nā kānaka he lehulehu loa, ua holo ka Elenora i ka mokupuni o Hawaiʻi, a ua pa‘a ‘o ‘Olohana ma ke kapakai no ka ho‘omaka ‘ana o kekahi kapu i waiho ʻia e Kamehameha. Kākau ‘o Kamuela M. Kamakau penei:

Iā John Young (‘Olohana) e māka‘ika‘i ana, a kau akula ke ano ahiahi, mana‘o a‘ela ‘o ia e ho‘i i ka moku, akā, ua ‘au‘a ‘ia ‘o ia e Kamehameha e noho i uka, ‘a‘ole e ho‘i i ka moku, no kona makemake ho‘i e lilo i aikāne nānā, a no kona maka‘u paha kekahi o ‘ōlelo aku ‘o John Young (‘Olohana) i ke pio ‘ana o ka moku kia kahi [Fair American] i ia lā, a pepehi ‘ia ai nā haole o luna o ua wahi moku lā, a me ke ola māhunehune ‘ana o kekahi haole, ‘o ia ho‘i ‘o Mr. D. Isaac (‘Aikake) [Isaac Davis]. ‘O kēia mau haole ‘elua, ua lilo lāua i mau aikāne punahele na Kamehameha, a i mau luna kaua pū ho‘i no kona aupuni, a i mau kūpuna haole no kekahi po‘e ali‘i a me kekahi po’ e maka‘āinana.5

No laila, ua loa‘a‘ole iā ‘Olohana kekahi wa‘a no ka ho‘i a‘e i kona moku. Ua kaomi ka Elenora i ka ha‘alele aku ‘ana no kekahi mau hola a ua kīpū ‘ia kekahi mau pōkā ma ke ‘ano hō‘ailona no ka ho‘i mai ‘ana o ‘Olohana, akā ‘a‘ole hiki iā ia ke hele. Nolaila, ua nalowale ka moku a ua ka‘awale ka hope luna wa‘apā ma ke kahakai ma ke ‘ano mahuka moku. Nui ka ikaika o kona uwē ‘ana a ua ho‘ole‘i ‘o ia i nā waimaka me ka pu‘uwai piha me ke kaumaha a me ka luhiluhi. Akā, ua ho‘okipa mai nā Hawaiʻi iā ia me ke aloha a me ka ‘olu‘olu, a ua ho‘onohonoho ‘o Kamehameha iā ia ma ke kūlana o kekahi kuhikuhipu‘u‘one pono‘ī, a ua kapa ‘ia ‘o ia e ka po‘e “Ka Haole o Kamehameha”.

Details

Pages
258
Publication Year
2026
ISBN (PDF)
9783631923672
ISBN (ePUB)
9783631923689
ISBN (Softcover)
9783631921142
DOI
10.3726/b22131
Language
English
Publication date
2026 (February)
Keywords
Hawaiian History Hawaiian independence struggle Hawaiis Kampf um die politische Unabhängigkeit Loyalität und Verrat Religion
Published
Berlin, Bruxelles, Chennai, Lausanne, New York, Oxford, 2026. 258 pp., 1 fig. b/w.
Product Safety
Peter Lang Group AG

Biographical notes

Niklaus R. Schweizer (Author)

Niklaus R. Schweizer, born in Zurich, earned a Ph.D. in English Literature from UC Davis in 1968. He taught at Punahou School and joined the University of Hawai’i in 1969. He served as the honorary consul of Switzerland in Honolulu (1972-2009) and has published books on Hawai’i, the Pacific, and Europe. He speaks several European languages, Hawaiian, and Tahitian, and is an honorary member of the Royal Order of Kamehameha.

Previous

Title: Ka Lei Haole Ma Hope o ka La¯hui a me ka Noho Ali‘i o Hawai‘i A Lei of Haole, the Garland of Whites in Support of the Nation and the Throne of Hawai‘i